Antica Čulina


Stručnost Antice Čuline obuhvaća sintezu dokaza, standarde podataka i kodova, evolucijsku ekologiju povezivanja i ustupke životne povijesti. Jedna je od pionirkinja u proučavanju i promicanju praksi otvorene znanosti u ekološkim i evolucijskim istraživanjima. Velik dio njezina sadašnjeg rada posvećen je meta-istraživanju. Putem meta-istraživanja i otvorene znanosti nastoji pomoći ekologiji riješiti probleme koji su trenutno prisutni u istraživačkim i izdavačkim sustavima, poveća raznolikost istraživača, te tako poboljša opseg, doseg i vrijednost istraživanja. 

Antica je viša znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković i počasni suradnik Nizozemskog instituta za ekologiju. Suosnivačica je i članica izvršnog odbora SPI-Birds (www.spibirds.org) i SORTEE (https://www.sortee.org). Također je u savjetodavnom odboru projekta FAIRsFAIR (https://www.fairsfair.eu/advisory-board/egfc) i Open Knowledge Maps (https://openknowledgemaps.org/team). 

Otvoreno znanstveno istraživanje za dobrobit društva i obrazovanja 

Istraživački ciklus je dugo vremena uglavnom bio zatvoren za one izvan istraživačke skupine koja je provodila istraživanje. Ono što bi ostalima bilo dostupno, uz uvjet da je objavljeno u otvorenom pristupu, bio je jedino konačni rezultat istraživanja, obično objavljen u znanstvenom članku časopisa. Međutim, otvorena znanost mijenja ovaj narativ – objavljeni rezultati samo su vrh ledenjaka. Najveći dio ledenjaka sastoji se od plana istraživanja, prikupljenih podataka, protokola, analitičkih kodova te softvera. Kako oni mogu biti od koristi u istraživanju, društvu i obrazovanju? Je li otvorena znanost jedan od puteva ka povećanju povjerenja javnosti u znanost? Koliko rano trebamo educirati mlade generacije o transparentnim istraživačkim praksama? 

U svom izlaganju, a na temelju svog dugogodišnjeg bavljenja otvorenom znanošću, a i samom znanošću (ekologijom) pokušat će dati odgovore na gore postavljena pitanja. Pokazat će kako elementi otvorene znanosti (registri studija, podaci, softver) mogu ubrzati znanstveni napredak, gdje ih pronaći i kako koristiti u obrazovne svrhe. Ovdje će se pretežno usredotočiti na ekologiju i znanosti o životu, ali načela se mogu primijeniti i na druga područja. Zatim će govoriti o ulozi otvorene znanosti u povećanju povjerenja u znanost, od samih znanstvenica i znanstvenika te od šire javnosti. Na kraju će iznijeti svoja stajališta o tome koliko rano trebamo započeti s obrazovanjem studentica i studenata u otvorenim istraživačkim praksama. Učenje ovih vještina trenutno u velikoj mjeri nedostaje u nastavnim planovima i programima, posebice u ranom obrazovanju (osnovna i srednja škola). Ipak, vještine otvorene znanosti bitne su značajke modernih istraživačica i istraživača.