CUC2022
Otvaranje u zatvorenom svijetu

Postdigitalna znanost i obrazovanje

26. – 28. listopada 2022.
Šibenik

CUC 2022

Međunarodna znanstveno – stručna konferencija


  • Početak prijave radova 3. svibnja 2022. godine
  • Završetak prijave 5. lipnja 2022. godine u 23:59
  • Rezultati prve recenzije 4. srpnja 2022. godine
  • Rok za doradu radova 10. srpnja 2022. godine
  • Rezultati druge recenzije 1. rujna 2022. godine

Dok se Hrvatska otvara, veliki dio svijeta još je uvijek zatvoren zbog epidemiološke situacije ili ratnih zbivanja s kojima smo suočeni posljednje vrijeme. U mnogim se školama diljem svijeta nastava i dalje održava u online okruženju i povratak u škole nije moguć svim učenicima i učenicama.  

Istovremeno, povezanost s tehnologijom nikada nije bila tako intenzivna i svakodnevna kao danas u postdigitalnom dobu jer nas upravo tehnologija, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, oblikuje do razina kojih nismo uvijek svjesni. Iz tog razloga zatvorenost o kojoj govorimo nije samo izazvana pandemijom, ona je rezultat i individualno usmjerenih informacija i podražaja i sve manjeg utjecaja tradicionalnih medija i fizičke prisutnosti koji su kolektivno oblikovali naše iskustvo doživljaja svijeta.

Postavlja se pitanje tko sve ima pristup podacima koje primamo i dijelimo i jesmo li svjesni koliko toga dijelimo te kako to utječe na nas i naše obrazovne prakse. Osim toga, pitanje je kako način na koji dijelimo podatke i sudjelujemo u njihovom stvaranju utječe na oblikovanje naših identiteta i identiteta naših učenica i učenika i kakve potrebe stvara. I, načelno, koliko su naše institucije digitalno zrele i usmjerene prema razvijanju društva koje kompetentno živi s tehnologijom? Znanost i obrazovanje trebali bi biti javno dobro, ali svjesni smo da danas nisu jednako dostupni i jednako otvoreni svima.

Pitanja otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta teme su ovogodišnje CARNET-ove konferencije za korisnike – CUC2022. 

Ove godine unosimo neke inovacije u dosadašnji program oslanjajući se i dalje na tradiciju na temelju koje je CUC središnje događanje za dijeljenje znanja, iskustva i dobrih praksi vezano uz tehnologiju, obrazovanje i javne politike. 

  • međunarodnu znanstveno-istraživačku sekciju 
  • mogućnost izlaganja na engleskom jeziku 
  • tech sekciju 
  • formate slobodne diskusije
  • prijavu otvorenih panela (sami prijavite temu i izlagače) 
  • sobu za dijeljenje i popravke.

Scientific section – extended deadline

In response to some requests, the final deadline of scientific section for the CUC2022: Opening up in a closed world – postdigital science and education has been extended until 12 June 2022 23:59:59.

We are increasingly no longer in a world where digital technology and media is separate, virtual, ‘other’ to a ‘natural’ human and social life, and education is often at the forefront of these trends. Communities and research approaches engaged with technology and education tend to view the research field as concerned with the ‘effects’ of digital media and other technologies on the existing activities of teaching and learning in education. This still assumes a clear division between an authentic educational practice and the imposition of an external, and novel, technology. The rapid growth of research and books and articles dealing with education and research in and for the postdigital age calls for a different approach that is no longer based on a division but rather on an integration of education and technology. The postdigital approach meets that need.  

Selected participants will be invited to write up their presentation in their chosen format (a short commentary or a full article) to be considered for publication in the Springer peer-reviewed journal Postdigital Science and Education. 

We invite contributions from a wide range of postdigital research themes and approaches including but not limited to:   

  • Postdigital theories and philosophies
  • Postdigital research methodologies
  • Education and automation
  • Big data and learning analytics
  • Educational assessment
  • Artificial Intelligences, neural networks, deep learning
  • Data, surveillance, and privacy
  • Networked learning
  • Postdigital mobilities
  • Postdigital (learning) spaces and places
  • Biopolitics and bioinformational capitalism
  • Biomodernity and viral modernity
  • Post-truth and fake news
  • Postdigital ecopedagogies
  • Sustainability and bioeconomy
  • Postdigital critical pedagogies
  • Education and democracy
  • Postdigital literacies
  • Critical disability studies
  • Decolonial, anti-imperialist, and anti-colonial studies and movements
  • Cultural and human geographies
  • Postdigital aesthetics and arts
  • Postdigital soundscapes (sonics, pedagogies, technologies)
  • Educational futures
  • Responsible science communication

  • poznajemo li genZ – kako uče i razvijaju vještine (lekcije naučene iz Counterstrikea, Minecrafta, Fortnitea, Instagrama, Snapchata, TikToka i dr.)? Što nam je potrebno za rad s njima? 
  • inovativne metode učenja i poučavanja u HyFlex nastavi (mješovita nastava), online i učioničkoj nastavi 
  • razvoj kreativnosti, inovativnosti i kritičkog mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije  
  • podcasti kao obrazovni alat i alat za promociju znanosti 
  • učenje i poučavanje za održivost
  • uređeni kaos – sigurnost u virtualnom prostoru – koliko su učenici i učenice, studenti i studentice sigurni u virtualnom prostoru i kako ih obrazujemo za sigurno korištenje digitalnih tehnologija
  • posljedice hiperpovezanosti: digitalna demencija i/ili digitalno sveznanje
  • autonomija učenika i učenica / učitelja i učiteljica – uloge, identiteti, mjesta i prostori 
  • uloga prostora u obrazovanju – poticajna okolina kao bitan čimbenik obrazovanja 
  • stvaranje znanja povezivanjem / povezivanje stvaranjem znanja (virtualne zajednice učenja) 
  • digitalna ovisnost vs. funkcionalno korištenje tehnologije
  • učenici i učenice kao učitelji i učiteljice
  • učenici i učenice, studenti i studentice s posebnim potrebama (s poteškoćama i daroviti) u današnjem obrazovanju  

  • strateško upravljanje za digitalnu zrelost ustanova: kako obrazovne ustanove sudjeluju u digitalnoj transformaciji? Koje su kompetencije potrebne za upravljanje digitalno zrelim ustanovama? Koje su kompetencije potrebne za stručnu podršku učenicima i učenicima / studentima i studenticama?    
  • trendovi u uključivanju učenika i učenica / studenata i studentica u industriju tijekom škole i fakulteta, kroz prakse, ljetne škole, job fairove, hackathone i sl. – primjeri dobre prakse 
  • učenje radom, perspektiva učenika i učenica / studenata i studentica, korisnost naučenog u školama i na fakultetima za budući rad 
  • obrazovanje za zanimanja budućnosti – interdisciplinarnost, startupovi (npr. field engineer, upravljanje istraživačkim radom, cloud-broker/ice itd., programeri/ke i kreatori/ce igrica) 
  • interesi učenika i učenica, studenata i studentica i suradnja sa startupovima
  • kako krenuti, kako opstati – savjeti novim generacijama za pokretanje startupa 

  • upravljanje vremenom u postdigitalno doba – ravnoteža rada i slobodnog vremena (stalna dostupnost učitelja, potreba za strukturiranjem dostupnosti) – primjeri dobre prakse 
  • post-COVID era – naučene lekcije u primjeni digitalnih tehnologija, održivost uvedenih promjena i utjecaj na otpornost obrazovnog sustava u cjelini
  • kompetencije obrazovatelja i obrazovateljica, ravnatelja i ravnateljica i stručnih službi za integraciju digitalnih tehnologija (inicijalno obrazovanje, stručno usavršavanje, informalno učenje, učenje radom…)  
  • kako integrirati i poučavati učenike i učenice migrante (učenici i učenice iz Ukrajine i drugih zaraćenih prostora)? 
  • povjerenje u postdigitalnom svijetu – kako se odnosi povjerenja grade u školama uz pomoć tehnologije vs. usprkos tehnologiji? Uloga povjerenja u neformalnim i informalnim oblicima učenja?  

  • otvorenost škole prema lokalnoj zajednici – primjeri dobre prakse i uloga tehnologije 
  • otvorenost škole prema svijetu (mobilnost) i uloga tehnologije  
  • otvorene granice između osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja – suradnja i komunikacija 
  • primjena i komunikacija aktualnih znanstvenih spoznaja u nastavi 
  • znanstvene spoznaje vezane uz tehnologiju utemeljene na istraživanjima u nastavi
  • otvoreno obrazovanje 
  • otvorena znanost 
  • otvoreni obrazovni sadržaji 
  • otvoreni kod 
  • otvoreni podaci 

  • tko ima pristup – obrazovanju, alatima, podacima, prostoru – primjeri dobrih praksi 
  • obrazovanje učenika i učenica / studenata i studentica o upravljanju podacima (tko ima pristup našim osobnim podacima i za što se oni koriste (AI)), digitalni trag – primjeri dobre prakse 
  • FAIR podaci – pronalažljivi (engl. Findable), dostupni (engl. Accessible), interoperabilni (engl. Interoperable), ponovo upotrebljivi (engl. Reusable) podaci
  • korištenje otvorenih podataka u obrazovanju učenika (koriste li učenici i učenice / studenti i studentice podatke u svrhu vlastitog obrazovanja, znaju li prepoznati podatke i sl.)
  • koliko imamo pristupa podacima iz različitih sustava i koristimo li ih za unapređenje rada naših učenika i učenica, studenata i studentica, obrazovnih institucija koje vodimo? 
  • pristup podacima vs. korisnost tih podataka 
  • što možemo učiniti da pristup podacima kojima raspolažemo bude otvoreniji (mi kao pojedinci i/ili ustanove)? 
  • upravljanje podacima o održivosti škole – koristimo li podatke o potrošnji energije škole u svrhu obrazovanja učenika i učenica – primjeri dobre prakse

  • kako nam tehnologija pomažu u radu s učenicima i učenicima / studentima i studenticama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici i učenice s poteškoćama i daroviti učenici i učenice) 
  • pristupačnost škola i fakulteta – stvarna i virtualna (asistivne tehnologije) 
  • prednosti i izazovi korištenja pomoćnih (asistivnih) tehnologija u radu s učenicima i učenicama / studentima i studenticama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i/ili invaliditetom
  • iskustvo primjene novih tehnologija (npr. virtualna i proširena stvarnost, 3D printanje, umjetna inteligencija, robotika, itd.) s ciljem poboljšanja društvene uključenosti
  • potpomognuta komunikacija u odgoju i obrazovanju (uz primjenu pomoćne tehnologije) 
  • digitalna pristupačnost (mrežnih stranica, mobilnih aplikacija i digitalnih dokumenata) i pristupačno okruženje. Digitalna podijeljenost i digitalna inkluzija 

  • rad sistem inženjera 
  • sustavi podrške za platforme (Microsoft 365…) 
  • rad u oblaku – izazovi i rješenja     
  • WordPress
  • sigurnost  
  • osiguranje kvalitete i održivost alata 
  • umjetna inteligencija kao podrška i suradnik u učenju u poučavanju 
  • umjetna inteligencija kao distorzirana slika stvarnosti 
  • umjetna inteligencija i etička pitanja
  • recepcija i prilagodba umjetne inteligencije u obrazovanju 

  • kako strateški upravljati digitalnim sazrijevanjem u obrazovnim ustanovama? 
  • kako se digitalna transformacija odvija u obrazovnim ustanovama?
  • koje su kompetencije potrebne za digitalno sazrijevanje (upravljačke, pedagoške, tehničke i druge)? Koje postoje, a koje nedostaju, kako ih stjecati? Kako dijelimo znanje i najbolje prakse? 
  • koja je ravnateljska, nastavnička, učenička uloga? Imaju li roditelji / skrbnici i šira zajednica ulogu u digitalnom sazrijevanju škole? 
  • kakva je podrška potrebna školama u digitalnom sazrijevanju? 
  • kakva je podrška potrebna fakultetima u digitalnom sazrijevanju? (tehnička, pedagoška, organizacijska, nešto sasvim drugo?) 
  • koja je uloga kibernetičke sigurnosti u digitalnom sazrijevanju? 

Prijavite svoje panele i govornike na temu koju smatrate značajnom, a povezana je s temom obrazovanja i tehnologije. Paneli se mogu sastojati od tri do četiri rada, odnosno panelista. 

Klara Bilić Meštrić, predsjednica Programskog odbora

Pogledajte kako je bilo prošle godine