Dok se Hrvatska otvara, veliki dio svijeta još je uvijek zatvoren zbog epidemiološke situacije ili ratnih zbivanja s kojima smo suočeni posljednje vrijeme. U mnogim se školama diljem svijeta nastava i dalje održava u online okruženju i povratak u škole nije moguć svim učenicima i učenicama.
Istovremeno, povezanost s tehnologijom nikada nije bila tako intenzivna i svakodnevna kao danas u postdigitalnom dobu jer nas upravo tehnologija, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, oblikuje do razina kojih nismo uvijek svjesni. Iz tog razloga zatvorenost o kojoj govorimo nije samo izazvana pandemijom, ona je rezultat i individualno usmjerenih informacija i podražaja i sve manjeg utjecaja tradicionalnih medija i fizičke prisutnosti koji su kolektivno oblikovali naše iskustvo doživljaja svijeta.
Postavlja se pitanje tko sve ima pristup podacima koje primamo i dijelimo i jesmo li svjesni koliko toga dijelimo te kako to utječe na nas i naše obrazovne prakse. Osim toga, pitanje je kako način na koji dijelimo podatke i sudjelujemo u njihovom stvaranju utječe na oblikovanje naših identiteta i identiteta naših učenica i učenika i kakve potrebe stvara. I, načelno, koliko su naše institucije digitalno zrele i usmjerene prema razvijanju društva koje kompetentno živi s tehnologijom? Znanost i obrazovanje trebali bi biti javno dobro, ali svjesni smo da danas nisu jednako dostupni i jednako otvoreni svima.
Pitanja otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta teme su ovogodišnje CARNET-ove konferencije za korisnike – CUC2022.
Ove godine unosimo neke inovacije u dosadašnji program oslanjajući se i dalje na tradiciju na temelju koje je CUC središnje događanje za dijeljenje znanja, iskustva i dobrih praksi vezano uz tehnologiju, obrazovanje i javne politike.
Osim dosadašnjih provjerenih formata – predavanja, radionica, interaktivnih izlaganja i okruglih stolova, dodajemo i neke nove modele formata na ovogodišnjem CUC-u:
međunarodnu znanstveno-istraživačku sekciju
mogućnost izlaganja na engleskom jeziku
formate slobodne diskusije
prijavu otvorenih panela (sami prijavite temu i izlagače).
Pozivamo vas da se pridružite i prijavite svoje radove – primjere dobrih praksi vezane uz sljedeće teme i podteme:
We are increasingly no longer in a world where digital technology and media is separate, virtual, ‘other’ to a ‘natural’ human and social life, and education is often at the forefront of these trends. Communities and research approaches engaged with technology and education tend to view the research field as concerned with the ‘effects’ of digital media and other technologies on the existing activities of teaching and learning in education. This still assumes a clear division between an authentic educational practice and the imposition of an external, and novel, technology. The rapid growth of research and books and articles dealing with education and research in and for the postdigital age calls for a different approach that is no longer based on a division but rather on an integration of education and technology. The postdigital approach meets that need.
Selected participants will be invited to write up their presentation in their chosen format (a short commentary or a full article) to be considered for publication in the Springer peer-reviewed journal Postdigital Science and Education.
We invite contributions from a wide range of postdigital research themes and approaches including but not limited to:
Postdigital theories and philosophies
Postdigital research methodologies
Education and automation
Big data and learning analytics
Educational assessment
Artificial Intelligences, neural networks, deep learning
Data, surveillance, and privacy
Networked learning
Postdigital mobilities
Postdigital (learning) spaces and places
Biopolitics and bioinformational capitalism
Biomodernity and viral modernity
Post-truth and fake news
Postdigital ecopedagogies
Sustainability and bioeconomy
Postdigital critical pedagogies
Education and democracy
Postdigital literacies
Critical disability studies
Decolonial, anti-imperialist, and anti-colonial studies and movements
poznajemo li genZ – kako uče i razvijaju vještine (lekcije naučene iz Counterstrikea, Minecrafta, Fortnitea, Instagrama, Snapchata, TikToka i dr.)? Što nam je potrebno za rad s njima?
inovativne metode učenja i poučavanja u HyFlex nastavi (mješovita nastava), online i učioničkoj nastavi
razvoj kreativnosti, inovativnosti i kritičkog mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije
podcasti kao obrazovni alat i alat za promociju znanosti
učenje i poučavanje za održivost
uređeni kaos – sigurnost u virtualnom prostoru – koliko su učenici i učenice, studenti i studentice sigurni u virtualnom prostoru i kako ih obrazujemo za sigurno korištenje digitalnih tehnologija
strateško upravljanje za digitalnu zrelost ustanova: kako obrazovne ustanove sudjeluju u digitalnoj transformaciji? Koje su kompetencije potrebne za upravljanje digitalno zrelim ustanovama? Koje su kompetencije potrebne za stručnu podršku učenicima i učenicima / studentima i studenticama?
trendovi u uključivanju učenika i učenica / studenata i studentica u industriju tijekom škole i fakulteta, kroz prakse, ljetne škole, job fairove, hackathone i sl. – primjeri dobre prakse
učenje radom, perspektiva učenika i učenica / studenata i studentica, korisnost naučenog u školama i na fakultetima za budući rad
obrazovanje za zanimanja budućnosti – interdisciplinarnost, startupovi (npr. field engineer, upravljanje istraživačkim radom, cloud-broker/ice itd., programeri/ke i kreatori/ce igrica)
interesi učenika i učenica, studenata i studentica i suradnja sa startupovima
kako krenuti, kako opstati – savjeti novim generacijama za pokretanje startupa
upravljanje vremenom u postdigitalno doba – ravnoteža rada i slobodnog vremena (stalna dostupnost učitelja, potreba za strukturiranjem dostupnosti) – primjeri dobre prakse
post-COVID era – naučene lekcije u primjeni digitalnih tehnologija, održivost uvedenih promjena i utjecaj na otpornost obrazovnog sustava u cjelini
kompetencije obrazovatelja i obrazovateljica, ravnatelja i ravnateljica i stručnih službi za integraciju digitalnih tehnologija (inicijalno obrazovanje, stručno usavršavanje, informalno učenje, učenje radom…)
kako integrirati i poučavati učenike i učenice migrante (učenici i učenice iz Ukrajine i drugih zaraćenih prostora)?
povjerenje u postdigitalnom svijetu – kako se odnosi povjerenja grade u školama uz pomoć tehnologije vs. usprkos tehnologiji? Uloga povjerenja u neformalnim i informalnim oblicima učenja?
tko ima pristup – obrazovanju, alatima, podacima, prostoru – primjeri dobrih praksi
obrazovanje učenika i učenica / studenata i studentica o upravljanju podacima (tko ima pristup našim osobnim podacima i za što se oni koriste (AI)), digitalni trag – primjeri dobre prakse
FAIR podaci – pronalažljivi (engl. Findable), dostupni (engl. Accessible), interoperabilni (engl. Interoperable), ponovo upotrebljivi (engl. Reusable) podaci
korištenje otvorenih podataka u obrazovanju učenika (koriste li učenici i učenice / studenti i studentice podatke u svrhu vlastitog obrazovanja, znaju li prepoznati podatke i sl.)
koliko imamo pristupa podacima iz različitih sustava i koristimo li ih za unapređenje rada naših učenika i učenica, studenata i studentica, obrazovnih institucija koje vodimo?
pristup podacima vs. korisnost tih podataka
što možemo učiniti da pristup podacima kojima raspolažemo bude otvoreniji (mi kao pojedinci i/ili ustanove)?
upravljanje podacima o održivosti škole – koristimo li podatke o potrošnji energije škole u svrhu obrazovanja učenika i učenica – primjeri dobre prakse
kako nam tehnologija pomažu u radu s učenicima i učenicima / studentima i studenticama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici i učenice s poteškoćama i daroviti učenici i učenice)
pristupačnost škola i fakulteta – stvarna i virtualna (asistivne tehnologije)
prednosti i izazovi korištenja pomoćnih (asistivnih) tehnologija u radu s učenicima i učenicama / studentima i studenticama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i/ili invaliditetom
iskustvo primjene novih tehnologija (npr. virtualna i proširena stvarnost, 3D printanje, umjetna inteligencija, robotika, itd.) s ciljem poboljšanja društvene uključenosti
potpomognuta komunikacija u odgoju i obrazovanju (uz primjenu pomoćne tehnologije)
digitalna pristupačnost (mrežnih stranica, mobilnih aplikacija i digitalnih dokumenata) i pristupačno okruženje. Digitalna podijeljenost i digitalna inkluzija
kako strateški upravljati digitalnim sazrijevanjem u obrazovnim ustanovama?
kako se digitalna transformacija odvija u obrazovnim ustanovama?
koje su kompetencije potrebne za digitalno sazrijevanje (upravljačke, pedagoške, tehničke i druge)? Koje postoje, a koje nedostaju, kako ih stjecati? Kako dijelimo znanje i najbolje prakse?
koja je ravnateljska, nastavnička, učenička uloga? Imaju li roditelji / skrbnici i šira zajednica ulogu u digitalnom sazrijevanju škole?
kakva je podrška potrebna školama u digitalnom sazrijevanju?
kakva je podrška potrebna fakultetima u digitalnom sazrijevanju? (tehnička, pedagoška, organizacijska, nešto sasvim drugo?)
koja je uloga kibernetičke sigurnosti u digitalnom sazrijevanju?
Prijavite svoje panele i govornike na temu koju smatrate značajnom, a povezana je s temom obrazovanja i tehnologije. Paneli se mogu sastojati od tri do četiri rada, odnosno panelista.
We are increasingly no longer in a world where digital technology and media is separate, virtual, ‘other’ to a ‘natural’ human and social life, and education is often at the forefront of these trends. Communities and research approaches engaged with technology and education tend to view the research field as concerned with the ‘effects’ of digital media and other technologies on the existing activities of teaching and learning in education. This still assumes a clear division between an authentic educational practice and the imposition of an external, and novel, technology. The rapid growth of research and books and articles dealing with education and research in and for the postdigital age calls for a different approach that is no longer based on a division but rather on an integration of education and technology. The postdigital approach meets that need.
Selected participants will be invited to write up their presentation in their chosen format (a short commentary or a full article) to be considered for publication in the Springer peer-reviewed journal Postdigital Science and Education.
We invite contributions from a wide range of postdigital research themes and approaches including but not limited to:
Postdigital theories and philosophies
Postdigital research methodologies
Education and automation
Big data and learning analytics
Educational assessment
Artificial Intelligences, neural networks, deep learning
Data, surveillance, and privacy
Networked learning
Postdigital mobilities
Postdigital (learning) spaces and places
Biopolitics and bioinformational capitalism
Biomodernity and viral modernity
Post-truth and fake news
Postdigital ecopedagogies
Sustainability and bioeconomy
Postdigital critical pedagogies
Education and democracy
Postdigital literacies
Critical disability studies
Decolonial, anti-imperialist, and anti-colonial studies and movements
do we know genZ? – how does genZ learn and develop skills? (lessons learned from Counterstrike, Minecraft, Fortnite, Instagram, Discord, Snapchat, Fiver and TikTok, etc. – how much do we know about genZ, how do they learn, what is important to them and what resources do we need to work and connect with them?)
innovative teaching and learning methods in HyFlex teaching, blended teaching, online teaching and classroom teaching
development of creativity, innovation and critical thinking and the role of digital technology
podcast as an educational tool and science promotion tool
teaching towards sustainability
ordered chaos: security in virtual space – how safe are students in the virtual space and how do we educate them for the safe use of digital technologies?
consequences of hyperconnection & precarious world: digital dementia and/or digital awareness
learner/teacher autonomy – roles, identities, space and place
the role of space in education – a stimulating environment as an important factor in education
creating knowledge by connecting/connecting by creating knowledge (learning communities)
digital addiction vs. functional use of technology
students as teachers
the role of technology use in teaching students with special educational needs (gifted, socially deprived, physically and cognitively impaired students, etc.)
time management in the postdigital age: work-life balance (constant teacher availability, need for a structured accessibility) – examples of good practice
post-COVID era – lessons learned in the application of digital technologies, sustainability of changes and impact on the resilience of the education system as a whole
competencies of educators, principals and professional services for the integration of digital technologies (initial education, professional development, informal learning, work-based learning)
how to integrate and teach migrant students (students from Ukraine and other war-torn areas)?
trust in the postdigital world: how much do we trust technology? how do we build relationships in schools with the help of technology vs. despite the technology? the role of trust in non-formal and informal forms of learning?
who has access to – education, tools, data, codes, space, etc.
FAIR data – Findable, Accessible, Interoperable & Reusable
educating students on data management (who has access to our personal data and what is it used for (AI)), digital footprint – examples of good practice
the use of open data in student education (whether students use data for their own education, whether they know how to recognize data, etc.)
how much access do we have to data from different systems and whether we use them to improve the work of our students and educational institutions we run
access to data vs. usefulness of the data
what can we do to make access to the data we have more open? (as individuals or institutions)
management of school sustainability data, potential of school energy consumption data for the purposes of student education
how does technology help us work with students with special educational needs (students with disabilities and gifted students)
technology as an obstacle in working with students and students with special educational needs and how can we overcome these obstacles?
accessibility of schools and universities – real and virtual (assistive technologies)
advantages and challenges of using assistive technologies when working with pupils and students with special educational needs and/or disabilities
experience in applying new technologies (eg. virtual and augmented reality, 3D printing, artificial intelligence, robotics, etc.) in order to improve social inclusion
assisted communication in education (with the use of assistive technology)
digital accessibility (websites, mobile applications, and digital documents) and accessible environment. Digital division and digital inclusion
How to strategically lead digital maturity in educational institutions?
How are educational institutions going through digital transformation?
What competencies are needed for digital maturity (leadership competences, pedagogical, technical and other competences)? Which ones exist, and which ones are missing, how to acquire them? How do we share knowledge and best practices?
What is the role of the principal, the teacher, and the student? Do parents and the local community play a role in the digital maturity of the school?
What support do schools need in digital maturity?
What support do colleges need in digital maturity?
(technical, pedagogical, or organizational support, something completely different?)
What is the role of cyber security in digital maturity?
Programski odbor recenzirao je veliki broj prijedloga radova za ovogodišnju CARNET-ovu konferenciji za korisnike te je objavio rezultate prve recenzije. Detaljne informacije autorima smo dostavili putem elektroničke pošte na adresu koju su naveli prilikom prijave radova. Za pitanja vezana uz odluke Programskog odbora autori se mogu obratiti na e-adresu cuc@carnet.hr. Rezultate druge recenzije i konačnu odluku…
Kvalitetu i važnost konferencije je prepoznalo te podržalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje ističe značaj promicanja korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije te jačanja kapaciteta i informiranosti cjelokupne zajednice s naglaskom na obrazovnu, akademsku i znanstveno-istraživačku zajednicu.
I ove je godine CARNET-ova konferencija za korisnike polučila izvanredan interes autora koji žele svoja znanja i iskustva podijeliti sa svojim kolegama. Zahvaljujemo svima koji su prijavili rad u nekom od konferencijskih formata, a riječ je uistinu o impresivnom broju prijava. Pristigle su nam rekordne 382 prijave radova, od kojih je 40 na engleskom jeziku.…
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Kolačići trećih strana
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.
Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!
