Igor Rudan: “Vrijednost informacije u 21. stoljeću: primjeri iz biologije, medicine, politike i masovnih medija”
CARNET-ovu konferenciju za korisnike otvara akademik Igor Rudan koji će održati predavanje pod nazivom „Vrijednost informacije u 21. stoljeću: primjeri iz biologije, medicine, politike i masovnih medija“. Rudan će objasniti kako steći osjećaj za vrijednost informacije i iskoristiti ga za stjecanje prednosti u raznim područjima ljudskog djelovanja.
Sve informacije koje smo u stanju prikupiti nemaju jednaku vrijednost za naše razumijevanje svijeta. Neke od njih su ključni komadići slagalice, koje nam omogućuju da shvatimo nešto doista novo i time značajno promijenimo prethodna shvaćanja. Druge su za nas manje vrijedne, jer samo dodatno potvrđuju ono što smo već ionako znali, ili barem pretpostavljali. Mozak se na informacije polako “navikava”, pa ima sklonost popuno zanemarivati sve one poznate, koje su u skladu s prethodnim znanjima i očekivanjima, a tragati za onim rijetkim informacijama koje će odudarati od njegovih očekivanja i modificirati njegovo razumijevanje okoline. U ovom ću predavanju objasniti kako steći osjećaj za vrijednost informacije i iskoristiti ga za stjecanje prednosti u raznim područjima ljudskog djelovanja.
Igor Rudan
Igor Rudan, znanstvenik, rođen je 1971. godine u Zagrebu. Njegov znanstveni opus do 2019. godine uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga. Prema bazi Google Scholar, oni su citirani više od 100.000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstavaju ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” od 2015. do 2018. godine. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., magistarski rad i doktorsku disertaciju izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005.
U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku „10.001 Dalmatinac” – za koji je namaknuo više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinburghu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu „10.001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 2.000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama uključujući važnu međunarodnu nagradu „International Research Development Award” britanskog Wellcome Trusta, kao i Državnu nagradu za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine).
Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, što je jedan od svjetskih Milenijskih razvojnih ciljeva koje su proglasili Ujedinjeni narodi. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Dijelom zahvaljujući i širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu smanjena je s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje od 6 milijuna u 2015. godini. Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2008. osniva Hrvatski centar za globalno zdravlje (HCGZ).
U Edinburghu pokreće znanstveni časopis Journal of Global Health (2011.), utemeljuje i vodi Centar izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije (2013.) te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015.) čiji je direktor. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je dvadesetak nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, koju mu je 2013. uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je u međunarodne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član Britanske akademije znanosti – Kraljevskog društva u Edinburghu (The Royal Society). U 2016. je u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-jem kreirao popularnoznanstvenu dokumentarnu seriju “Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju”. Autor je knjige “Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century” (2015.) te domaćih popularnoznanstvenih knjiga “Točna boja neba” (2017.), “Zao zrak” (2018.) i “U zemlji klanova” (2019.).