U Šibeniku je jutros započela 24. po redu CARNET-ova konferencija za korisnike CUC 2022 pod nazivom”Otvaranje u zatvorenom svijetu: postdigitalna znanost i obrazovanje”. Brojni vrhunski znanstvenici, stručnjaci iz područja tehnologije i STEM-a, nastavnici i učitelji, u tri dana proći će kroz aktualne teme poput otvorenog obrazovanja, umjetne inteligencije, podcasta i blogova kao edukacijskog medija, digitalne zrelosti škola i sl.
Nakon otvaranja učeničkog Hakckathona na temu elektroničkog nasilja i uvodnog predavanja doc. dr. sc. Lane Ciboci Perša, profesor jezika i interdisciplinarne pedagogije na Sveučilištu Westminster Terry Lamb predavao je o aktualnoj temi podučavanja učenika iz migrantskih obitelji, posebice u kontekstu nedavnih valova prisilnih migracija iz Ukrajine i s Bliskog istoka. Za škole u Londonu to nije nova situacija, jer su istraživanja pokazala da više od 50 posto učenika u dobi od 10 do 12 godina u svojim domovima priča drugim, materinjim jezikom.
– Moramo se otvoriti vrijednostima multijezičnosti i pluralizma, razmišljati kako nadograditi znanja i iskustva koja ti učenici imaju… Pogrešno je tražiti od njih da zaborave svoje lingvističke vještine, a poveznice između slavenskih jezika mogu biti prednost. Pritom ih se može više usmjeriti prema predmetima u kojima jezik nije ključan, poput umjetnosti ili matematike. I učiteljima treba podrška kako bi znali na koji način pristupiti učenicima, rekao je Lamb.
Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za podršku obrazovanju zapitala se u svom predavanju „Jesmo li spremni na HyFleks?“, predstavljajući model hibridno-fleksibilnog učenja i poučavanja koje podržava učenika u kreiranju vlastitog načina sudjelovanja u obrazovnom procesu, bilo da je to pohađanje nastave uživo ili na daljinu.
– Kada smo silom prilika nastavu morali prebaciti u virtualno okruženje, vidjeli smo da u njemu imamo i „nastavnike duhove“, koji se nikada nisu pojavljivali, dok su učenici često imali probleme s kamerom, „crnim zaslonima“, a na kraju bismo ih u domovima mogli zateći kako „slušaju“ nastavu s mobitelom u ruci ili nekom drugom zanimacijom. Nažalost, pokazalo se da videokonferencijski sustav učenike ne stavlja u središte poučavanja i zato nam digitalna tehnologija mora pomoći u unaprjeđenju procesa, istaknula je Mudrinić Ribić.
Nakon prve serije predavanja priređen je okrugli stol „Razumijemo li generaciju Z?“, odnosno mlade rođene između 1997. i 2012. godine. Često ih se povezuje s aplikacijom TikTok, od koje „milenijalci“ (rođeni nakon 1980. godine) zaziru, smatrajući je banalnom.
– TikTok je nastao kao revolt prema društvenim mrežama u kojima se uvijek nešto oglašava. Dok drugi misle da su to videozapisi od 15 sekundi za plesanje, oni na njoj rade biznis i zarađuju milijune, istaknuo je osnivač startupa CircuitMess, Albert Gajšak.
Pripadnici ove generacije, rekla je moderatorica Hajdi Ćenan, očekuju veće plaće, više slobodnog vremena, fleksibilnost za rad od kuće i puno veću odgovornost prema okolišu od tvrtki za koje rade.
– Studenti više nisu motivirani doći na kampus i slušati predavanja osam sati, osim ako ne dolazi neki posebni govornik. Danas mladi dobivaju previše informacija, materijala, mailova i ako te informacije nisu relevantne i na neki način personalizirane, teško će se od njih dobiti pažnja i angažman, rekla je Ružica Pekić. Generacija Z ima puno više prilika za radom na daljinu, pa očekivano uspijevaju za sebe izboriti i nešto veće plaće od starijih generacija.
U poslijepodnevnim satima slijedi svečano otvaranje konferencije uz finale učeničkog Hackathona i plenarno predavanje prof. dr. sc. Vernese Smolčić „Otvorenost, pristup, povezanost i identitet u znanosti“.
Program se nastavlja sutra tijekom cijelog dana i u petak do 14:30 sati, kada je predviđeno svečano zatvaranje.
