U fokusu: virtualni asistent u učenju i poučavanju Renata Ivanković; Sanda Starešina
U inspirativnoj fokus grupi o virtualnim asistentima u učenju koju su vodile Renata Ivanković, voditeljica Odjela za razvoj koncepata e-učenja i Sanda Starešina, voditeljica Odsjeka za analizu koncepata e-učenju istraživali smo kako ovi alati mogu poboljšati samoučenje te doprinijeti u radu nastavnika.
Kroz raznovrsna iskustva i perspektive o potrebama učenika i nastavnika u kontekstu učenja i poučavanja razmjenjivale su se ideje o tome na koji način virtualni asistenti mogu unaprijediti učenje, olakšati rad nastavnika te omogućiti personalizirani pristup učenicima.
Sudionici su istaknuli važnost daljnjeg istraživanja kako bi se osiguralo da se adresiraju stvarne potrebe učenika i nastavnika na putu prema učinkovitijem, personaliziranom i inkluzivnom obrazovanju.
Osmisli svog virtualnog asistenta za poučavanje Jurica Vratarić; Matea Malčić; Mirna Babić; Petra Premerl
Na radionici Osmisli svog virtualnog asistenta za poučavanje pod vodstvom naših CARNET-ovaca Jurice Vratarića, Matee Malčić, Mirne Babić i Petre Premerl sudionici su razgovarali o primjeni umjetne inteligencije u obrazovnim procesima i mnogostrukim mogućnostima koje ona pruža svim dionicima obrazovnog sustava.
Uz detektiranje prednosti i nedostataka umjetne inteligencije, sudionici su istraživali potencijalne funkcionalnosti koje alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu ponuditi korisnicima.
Svi sudionici radionice također su imali priliku predstaviti svoje ideje, prijedloge i potrebe u kontekstu umjetne inteligencije kao podrške procesima poučavanja i učenja.
Etički aspekti uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju Sara Barba; Ljerka Čulina; Iva Šimunović
Svi zainteresirani za etičke i pravne aspekte uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju došli su na svoje na istoimenom predavanju koje je održala naša Iva Šimunović.
Na predavanju smo čuli koji sve etički izazovi i pravne regulative oblikuju ovu dinamičnu domenu u kojoj tehnološki napredak, uključujući algoritamsko odlučivanje i personalizirano učenje, otvaraju vrata novim mogućnostima, ali istovremeno i postavljaju pitanja vezana uz privatnost, transparentnost, pristranost i zakonitost u obrazovnim procesima.
Posebno je istaknuta pravna regulativa unutar koje su zaštita prava na privatnost i zaštita intelektualnog vlasništva. Istaknute su i UNESCO-ve preporuke kao prvi međunarodni dokument o etici umjetne inteligencije koje ističu sljedeće vrijednosti poštovanje, zaštite i promicanja ljudskih prava, različitosti i uključivosti te promicanje miroljubivog društva i okoliša.
Adaptivno učenje uz umjetnu inteligenciju – Jučer, danas, sutra Luka Bulian; Dora Jelaković
Uz Luku Buliana i Doru Jelaković iz CARNET-a održana je uzbudljiva rasprava o tome kako UI može transformirati način učenja i poučavanja, a razgovaralo se i o različitim aspektima primjene UI u obrazovanju: od personaliziranih obrazovnih iskustava do analize podataka o učenju. Naglasili su važnost kontinuiranog istraživanja i razvoja tehnologija e-učenja kako bi se osiguralo da naši učenici dobiju najbolje moguće obrazovno iskustvo.
Poučavajmo AI i sigurnost – novi CARNET-ovi kurikulumi Arjana Blažić; Sanja Vakanjac Ivezić; Maja Quien, Klara Bilić Meštrić
Kurikulumi o umjetnoj inteligenciji za osnovne i srednje škole nastali u sklopu projekta BrAIn predstavljeni su na predavanju Poučavajmo AI i sigurnost – novi CARNET-ovi kurikulumi koje je izazvalo veliki interes.
Predavačice Maja Quien Majić, Sanja Vakanjac Ivezić ,Arjana Blažić i Klara Bilić Meštrić predstavile su ključne teme kurikuluma kao što su umjetna inteligencija i tehnologije u nastajanju te dobrobit u kontekstu primjene digitalnih tehnologija, a poseban naglasak bio je na etičkom aspektu.
Govoreći o svrsi kurikuluma predavačice su naglasile da je glavni cilj razvoj kritičkog mišljenja učenika o utjecaju umjetne inteligencije i tehnologija u nastajanju i razumijevanje prednosti i nedostataka korištenja različitih digitalnih tehnologija kao i razumijevanje etičkih i društvenih implikacija koje one imaju na svakodnevni život.
Ono što je zanimalo sve nastavnike i profesore, konkretno se govorilo o osnovnim ishodima, strukturi i karakteristikama kurikuluma ali i postupku revizije kurikuluma nakon čega će se krenuti u izradu digitalnih obrazovnih sadržaja.
Na predavanju je predstavljen i javni poziv školama za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi kurikuluma i drugim aktivnostima u sklopu projekta „BrAIn“.
Predstavljanje istraživanja u sklopu projekta BrAIn Marina Merkaš
Marina Merkaš s Hrvatskoj katoličkog sveučilišta, koje je partner CARNET-a na projektu BrAIn, predstavila je projektno istraživanje usmjereno na analizu utjecaja digitalne tehnologije na dobrobit djece i mladih.
Istraživanje će se provoditi kroz pilot istraživanje i glavno istraživanje i fokusirat će se na formalno, neformalno i informalno obrazovanje te uključiti sve dionike procesa obrazovanja, poput učenika, obrazovnog osoblja i roditelja.
Ono što se istraživanjem želi postići, istaknula je profesorica Merkaš, razvoj je preporuka o rizičnim i zaštitnim čimbenicima korištenja digitalne tehnologije među djecom te izrada okvira za digitalnu pismenost i dobrobit djece.
Utjecaj digitalne tehnologije na dobrobit djece i mladih Klara Bilić Meštrić; Danijel Labaš; Anita Dremel; Jasminka Maravić; Arjana Blažić; Antun Zupanc; Marta Skelin
U Zimskom vrtu hotela Lone, na prilično hladnom i vjetrovitom BoF-u, Utjecaj digitalne tehnologije na dobrobit djece i mladih dotakli smo se vrućih tema diskusijom o implikacijama korištenja digitalne tehnologije iz perspektiva stručnjaka iz različitih područja: prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, prof. Arjana Blažić, prof. Antun Zupanc, dr. med. Marta Skelin i Antun Ivan Kraljević govorili su o obrazovnim, sociološkim, praktičnim, društvenim i zdravstvenim aspektima utjecaja digitalne tehnologije na dobrobit djece i mladih.
Moderatorica Klara Bilić Meštrić iz CARNET-a otvorila je raspravu fokusirajući se na dva aspekta: analizu postojećeg stanja te kako se ono može unaprijediti odnosno kako društvo može doprinijeti da pozitivan utjecaj digitalne tehnologije bude veći, a negativan manji.
U raspravi je istaknuto kako je maksimiziranje koristi od digitalne tehnologije uz minimalne rizike itekako moguće, ali je potreban interdisciplinarni pristup i povezivanje različitih razina djelovanja kao i međusektorska suradnja. Svi sudionici složili su se oko cjelovitog i uravnoteženog pristupa tehnologiji te naglasili važnost kontinuirane komunikacije i edukacije kao glavnih elemenata prevencije potencijalnih rizika za mentalno i socijalno zdravlje djece i mladih. Posebice se istaknula osjetljivost utjecaja digitalnih tehnologija na inače ranjive skupine.
U drugom se dijelu okruglog stola naglasila važnost osnaživanja roditelja, nastavnika/ca, učenika/ca i otvoreni i kontinuirani dijalog za poticanje umjerenog pristupa i postavljanje granica kako bi se umanjile negativne posljedice korištenja digitalne tehnologije. Kako je naglasila jedna od sudionica okruglog stola, potrebno je stalno razgovarati s djecom i što više poznavati njihov digitalni svijet kako bismo im mogli pomoći u zdravom funkcioniranju u današnje vrijeme.
Govoreći o pozitivnim pomacima koje je digitalna tehnologija izazvala u obrazovanju, posebno je istaknut pozitivan učinak asistivne tehnologije kod djece s poteškoćama u razvoju, projekti kao što su Attend, ali je isto tako naglašena važnost kontinuiranog usklađivanja programa i novih kurikuluma, od kojih su kao primjer navedeni oni koji će se razvijati u sklopu projekta BrAIn koji će provoditi CARNET i koji će biti usmjereni prema utjecaju tehnologije i razvoju dobrobiti.
I na kraju, nasuprot prevladavajućoj klimi zabrinutosti, bilo je nadasve zanimljivo i ohrabrujuće čuti i pozitivne primjere iz realnog sektora koji kažu kako generacije nikad nisu bile bolje navodeći primjer mladih koji na tržište rada dolaze kritički orijentirani, digitalno kompetentni te s vrlo širokim spektrom interesa i hobija.
Analitikom učenja do personaliziranog učenja Jasna Jović; Luka Bulian
Fokus grupa “Analitikom učenja do personaliziranog učenja” bila je pravo putovanje kroz potencijale analitike učenja i prave personalizacije učenja.
Sudionici su se okupili kako bi dublje istražili kako nas analitika učenja može odvesti korak dalje u prilagodbi obrazovnog iskustva svakom učeniku. Pod vodstvom stručnjaka Jasne Jović i Luke Buliana iz CARNET-a, raspravljali smo o različitim aspektima analitike učenja i njezinoj primjeni u praksi.
DOS iz moje perspektive Ivana Vugdelija Tičarić; Ivan Cvirn; Ljerka Čulina; Matilda Bulić; Gordana Benat; Ante Kožul
Sudionici ovog BoF-a su svi sudjelovali u izradi DOS-a i svatko je ispričao svoju perspektivu u stvaranju.
Mogli smo čuti kako je cijeli proces izgledao i to iz perspective idejnog začetnika, dobavljača koji je realizirao ideju, producenta na projektu, recenzenta sadržaja, te nastavnika koji je davao preporuke kolegama na koji način da DOS uključe u svoje poučavanje.
Čuli smo i krovnu perspektivu voditelja cijelog projekta koji je objedinio sve te stručnjake i nadgledao cijeli process izrade DOS-ova.
Sudionici su željeli prenijeti dio entuzijazma koji su osjećali dok su radili, osvijestiti da su ove DOS-ove stvarali stručnjaci, da je uloženo jako puno znanja, truda i resursa da se izradi kvalitetan proizvod.
Nastavnicima preostaje samo da ih koriste, dijele iskustvo i preporuče kolegama.
