Nije teško uočiti činjenicu da su današnji studenti  prva generacija koja je odrasla uz novu tehnologiju. Čitav su život, od malih nogu njome okruženi: koriste računala, digitalnu audio tehniku, mobilne telefone i sve druge alate digitalnog doba. Računalne igre, e-pošta , Internet i neposredna razmjena poruka, integralni su dijelovi njihovih života. Istovremeno je razvoj tehnologije srušio informacijske barijere između država i kontinenata i omogućio da mladi širom svijeta djeluju i razmišljaju na sličan način [3]. Ako smo svjesni navedenih činjenica, potrebno je prilagoditi pristup učenju novim generacijama, sukladno njihovu načinu razmišljanja i prihvaćanja svijeta oko sebe. 
Potaknuti potrebom da naši studenti upoznaju smisao naprednog korištenja računala u strukovnom području i steknu vještinu snalaženja u različitom računalnom okruženju, nastojimo već niz godina unaprijediti njihov individualni i timski rad  u računalnom kabinetu.

Metode unaprjeđenja kvalitete nastave obuhvaćaju anketiranja studenata, kontinuirano praćenje njihovog rada i uvođenje LMS tehnologije u nastavni proces. Rad studenata u računalnom kabinetu ima naglasak na individualnom, pri čemu je studentima omogućen stalni pristup zadacima, s uputama za rad i nastavnim materijalima.


1. INICIJALNA ANKETA

Svake godine, počevši od 1999, provodimo anketiranje studenata na početku nastavne godine. Svrha ankete je od samog početka bila doći do podataka koji će nam omogućiti:
- korigirati i prilagoditi sadržaj vježbi predznanju studenata
- uočiti studente s većim ambicijama

Slične metode provode i neki drugi fakulteti u Hrvatskoj [6],[7]. Anketa se kroz godine uobličavala i mijenjala, ali se pokazala neophodnom za kvalitetno provođenje nastave. U početku je anketa bila u pisanom obliku, a od 2004 godine izrađena je u web formatu na računalu. Ove nastavne godine 2006/07, došlo je opet do promjena, budući je u nastavu uveden LMS sustav, pa je za anketiranje iskorišten njegov sastavni modul. Anketa se provodi svake godine na prvom satu vježbi. Anketa je anonimna, a studentima je dodatno naglašeno da rezultati ankete nemaju utjecaja na njihov uspjeh na ispitu. Sastoji se od tridesetak pitanja podijeljenih u četiri  kategorije:
- Opći podaci o studentu
- Podaci o osobnom računalu studenta, ukoliko ga posjeduje
- Test poznavanja osnovnih pojmova IT
- Očekivanje studenata od kolegija


2. INDIVIDUALNI I TIMSKI RAD STUDENATA

Na vježbama iz Informatike studenti imaju vježbe koje obavljaju individualno i timski. Osnovne značajke individualnog rada su:
- Jedan student – jedno radno mjesto
- Zadaci dostupni uvijek na serveru
- Stalna pomoć demonstratora
- Uz svaki zadatak postoje on line detaljne upute o radu
- Uz zadatke su navedeni i web linkovi na relevantne stranice, kako bi se potaknulo učenje uz pomoć weba.
Tijekom semestra studenti su dužni izraditi jedan seminarski rad (prezentaciju), koji se izrađuje u timu. Osnovne značajke timskog rada su:
- Studenti su podijeljeni u grupe (timove) od 2-3 studenta
- Na webu je prezentiran popis ponuđenih tema iz Informatike koju timovi mogu odabrati, kao i zahtjevi na prezentaciju (broj slajdova, dužina izlaganja..)
- Ukoliko žele, timovi mogu izabrati i temu izvan popisa, ako je prethodno odobri voditelj seminara 
Na seminaru se izlaganja ocjenjuju: od strane voditelja seminara, kao i putem weba, od strane studenata koji prisustvuju seminaru. Ocjenjivanje i pisanje komentara na izlaganja, koja međusobno provode studenti putem weba je anonimno i ne utječe na završnu ocjenu seminara, ali utječe na uži izbor radova, koji se objavljuju na webu. Možemo reći da su studenti pristupili vrlo ozbiljno međusobnom ocjenjivanju i da su komentari koje su uputili na pojedina izlaganja bili vrlo zanimljivi, a cjelokupan timski rad dobio nove poticaje.


V ZAKLJUČAK

Novi trendovi, kako u tehnologiji tako i u obrazovanju, kao i potreba prilagodbe nastave europskim kriterijima, traže od nastavnika stalno unaprjeđenje kvalitete nastave. Inicijalno anketiranje studenata na početku nastavne godine ima cilj prilagoditi sadržaj vježbi i kolegija njihovu predznanju, a isto tako smo u mogućnosti uočiti studente s većim ambicijama. Kako se navedeno anketiranje provodi već osmi put, došli smo do zanimljivih podataka o studentskoj populaciji našeg fakulteta. Prosječan student koji upisuje naš fakultet odlučio se za studij građevine jer ga zanima ili je najsličniji onom što ga zanima, posjeduje kod kuće računalo, s priključkom na Internet, koje koristi povremeno ili svakodnevno, najčešće za igru i zabavu. Napisao je samostalno svoj maturalni rad na računalu. Poznaje operacijski sustav Windows XP srednje ili dobro, Posjeduje praktično znanje u radu s računalom, ali nema teorijske osnove, i zato je u procjeni svog znanja nesiguran. Ne poznaje programske jezike niti izradu web stranica. Od kolegija Informatike očekuje proširenje svog znanja i upoznavanje s novim trendovima, jer procjenjuje da je za učinkovito korištenje informacijskih tehnologija potrebno poznavati njihove osnove.


LITERATURA  

[1]    A Korin-Lustig: “Adjustment of the Informatics Curriculum at the Faculty of Civil Engineering to new trends”, Computers in Education, MIPRO XXIX International convention, (180-184), Opatija 2006
[2]    A. Chickering  and Z. Gamson, “Seven principles for good practice in undergraduate education”, American Association for Higher Education Bulletin 39 ,1987.
[3]     M. Prensky, “ Digitalni urođenici, digitalni pridošlice”, Edupoint, br.40 , god V, prosinac 2005,  http://www.carnet.hr/casopis/40
[4]     D. Caplan: “Razvoj online kolegija”, Edupoint, br.40 , god V, prosinac 2005,  http://www.carnet.hr/casopis/40
[5]    American College Personnel Association, Principles of Good Practice for Student Affairs ,  preuzeto prosinac 2005, http://www.acpa.nche.edu/pgp/principle.htm
[6]    Ž. Požgaj, M. Pejić Bach, “Creating profile of information technology knowledge of newly enrolled students”, Computers in Education, MIPRO XXV International convention, (19-24), Opatija 2002
[7]    J. Lasić-Lazić, M. Banek Zorica, S. Šipranec, “Are students information literate?”, Computers in Education, MIPRO XXVIII International convention, (50-53), Opatija 2005