Instrukcijski dizajn u e-obrazovanju moguće je promatrati kao primijenjenu didaktiku i metodiku u oblikovanju obrazovnog procesa koja se bavi uputama za razvoj, primjenu i evaluaciju on-line tečajeva. Mnogi modeli instrukcijskog dizajna u e-obrazovanju uključuju mehanizme za evaluaciju on-line tečaja (npr. prikupljanjem povratnih informacija od polaznika) koji su usmjereni daljnjem poboljšanju različitih elemenata tečaja kao što su sadržaj, sustav za upravljanje sadržajem, komunikacija s polaznicima, provjere znanja, način vođenja tečaja itd. Najpoznatiji je ADDIE model (Analysis, Design, Development, Implementation, Evaluation) instrukcijskog dizajna koji preporučuje da se evaluacija provodi tijekom svih faza razvoja tečaja. Pritom se treba provjeriti djelotvornost tečaja imajući u vidu obrazovna iskustva i zadovoljstvo polaznika te njihovo usvajanje znanja. U posljednjoj fazi ADDIE modela treba dobiti odgovor na pitanje kako je prije sljedećeg izvođenja moguće unaprijediti tečaj. Da bi se to postiglo, prilikom evaluacije on-line tečaja primjenjuju se različiti kriteriji i standardi kvalitete te se od polaznika traže povratne informacija o tečaju (npr. anonimnom anketom) i angažira nezavisni tim stručnjaka koji ocjenjuje kvalitetu tečaja. Osim ADDIE modela, model instrukcijskog dizajna kojeg su razvili W. Dick i L. Carrey također u svojim završnim koracima sadrži preporuku da se oblikuje i provede evaluacija obrazovnog procesa u tečaju (provjerom obrazovnih materijala u individualnom i grupnom radu s polaznicima te procjenom njihove učinkovitosti), pri čemu zaključnu evaluaciju ne provodi instrukcijski dizajner ili nastavnik u tečaju, već nezavisni i stručni procjenitelji. Redovita evaluacija on-line tečaja sadržana je i u modelu instrukcijskog dizajna pod nazivom ubrzano prototipiranje kod kojeg se u trajnom spiralnom razvojnom ciklusu tečaja provode sljedeći koraci: definiranje ključnih elemenata obrazovnog sustava, brz razvoj i implementacija osnovnih struktura (prototipova) sustava, procjena od strane polaznika i redefiniranje ključnih elemenata, ponovni brz razvoj i implementacija dorađenih elemenata sustava, nova procjena od strane polaznika i redefiniranje ključnih elemenata itd.

Hibridno učenje (hybrid/blended learning) je vrlo čest način poučavanja na suvremenim sveučilištima jer povećava razinu obrazovne usluge te bolje ispunjava potrebe studenata, a istraživanja pokazuju da je takvo poučavanje efikasnije od tradicionalne nastave, kao i od nastave koja se u potpunosti izvodi on-line. Hibridno učenje odvija se u okruženju u kojem je tradicionalno poučavanje u učionici kombinirano sa on-line tečajem i korištenjem internetskih tehnologija za prikaz obrazovnih sadržaja. U hibridnim kolegijima njihova on-line komponenta može biti prisutna u različitoj mjeri, tj. može poslužiti samo kao dopuna klasičnoj nastavi, ali i dominirati u nastavnom procesu pri čemu je klasična nastava obično prisutna samo u početnim lekcijama i završnim provjerama znanja tijekom izvođenja nastavnog kolegija. Optimalan omjer on-line i off-line komponenti u hibridnom kolegiju planira se na temelju specifičnosti pojedinih obrazovnih sadržaja, odabranih modela instrukcijskog dizajna, broja polaznika nastave i njihove pripremljenosti za e-obrazovanje te raspoloživih resursa za razvoj i korištenje on-line obrazovnih materijala (kao što su npr. stručnjaci za tehnologiju i sadržaj, financijska sredstva, vrijeme potrebno za razvoj tečaja, dostupnost računala za izvođenje nastave itd.). Budući da razvoj on-line sadržaja i provođenje on-line aktivnosti zahtijeva dodatan angažman nastavnika i suradnika u pripremi i provođenju obrazovnog procesa u nastavnom kolegiju, korisno je procijeniti važnost pojedinih obilježja on-line tečaja za nastavni kolegij u cjelini. Na primjer, ako kod hibridnog učenja polaznici imaju mogućnost redovitog skupnog sudjelovanja u nastavi u učionici te kontakta licem-u-lice s nastavnikom, to može smanjiti njihovu potrebu za korištenjem elektroničke pošte, pričanice (chat), oglasne ploče i foruma u tečaju.

Imajući u vidu potrebu za periodičkom evaluacijom on-line tečaja u sklopu hibridnog načina izvođenja nastavnog kolegija, kao i vrijeme i sredstva koja su potrebna za pripremu obrazovnih sadržaja i provođenje različitih aktivnosti u on-line tečaju, u istraživanju koje su proveli autori ovog rada koncipirana je detaljna anketa u kojoj polaznici procjenjuju više od sedamdeset obilježja on-line tečaja, kao i važnost svakog obilježja za svladavanje gradiva iz nastavnog kolegija u kojem je on-line tečaj korišten. Tvrdnje u anketi napravljene su na temelju literature o kvaliteti u e-obrazovanju, a grupirane su u sljedeće kategorije (broj pitanja u pojedinoj kategoriji naveden je u zagradi): procjena obrazovnih sadržaja (11); provjere i samoprovjere znanja (9); multimedija i korisničko sučelje (11); komunikacija (9); personalizacija (8); usmjerenost na pomoć korisnicima (11); tehnički elementi i preduvjeti za korištenje sustava (10); opće karakteristike (4). Prilikom primjene ankete podaci su prikupljeni od 72 polaznika hibridnog sveučilišnog kolegija "Psihologija Interneta", a procjenjivana su obilježja nemoderiranog tečaja "On-line komunikacija" koji je korišten tijekom vježbi na računalima u sklopu tog kolegija. Pritom treba istaknuti da su za provođenje ankete, upis podataka u računalo i njihovu preliminarnu obradu bila potrebna samo dva radna dana, što je relativno malo vremena u odnosu na šest mjeseci koliko je bilo potrebno da se izradi sadržaj navedenog on-line tečaja. Osim teorijskog sadržaja tečaja, u sklopu posebnog projekta razvijen je i sustav za upravljanje prikazom sadržaja, kao i generator on-line kvizova, testova i upitnika za samoprocjenu, a korišteno je i vlastito rješenje za korisničko sučelje i vizualni dizajn. Provedbom ankete bilo je moguće evaluirati sve navedene komponente on-line tečaja.Rezultati ankete pokazali su da je teorijski sadržaj tečaja dobro pripremljen, a relativno dobro su ocijenjene i samoprovjere znanja za koje su potvrđene poznate manjkavosti tečaja u pogledu nedostatnih interpretacija načina bodovanja odgovora na pitanja u kvizovima i testovima. Također je utvrđeno da je rješenje korisničkog sučelja i vizualnog dizajna bilo uspješno, ali i da bi tečaju, unatoč pojednostavljenoj hijerarhijskoj strukturi, bilo korisno pridodati mapu web mjesta. Prema očekivanjima, nije bila izražena velika potreba za alatima za komunikaciju (elektronička pošta, pričaonica, forum i sl.) budući da je on-line tečaj nemoderiran te je korišten tijekom nastave u dvoranama s računalima kada su polaznici mogli kontaktirati nastavnika i međusobno raspravljati. I pored prisutnosti nastavnika tijekom korištenja tečaja, anketa je pokazala da tečaj treba dopuniti detaljnijim uputama za korištenje ("help") i pridodati često postavljana pitanja (FAQ) te da treba omogućiti ispis sadržaja tečaja. Anketom je potvrđeno dizajnom web mjesta on-line tečaja omogućuje njegovo korištenje bez prethodnog iskustvo polaznika u radu sa on-line tečajevima. Zanimljivo je i da su rezultati ankete pokazali na negativne efekte uzrokovane sporijom vezom unutar lokalne računalne mreže fakulteta tijekom vježbi u dvoranama s računalima zbog čega su studenti sporije i s povremenim prekidima pristupali sadržajima tečaja na računalu poslužitelju. Rezulati ankete bit će korišteni za unapređenje pojedinih elemenata on-line tečaja imajući u vidu prioritete koji su utvrđeni ocjenama važnosti pojedinih elemenata tečaja u odnosu na potrebu svladavanja gradiva iz hibridnog sveučilišnog kolegija u kojem je tečaj korišten. Naime, uz relativno mala ulaganja moguće je znatno unaprijediti tako identificirane bitne komponente tečaja prije njegove primjene za novu generaciju studenata..

Evaluacija tečaja "On-line komunikacija" prikupljanjem podataka od polaznika, kao što to preporučuju modeli instrukcijskog dizajna, pokazala je da u hibridnim kolegijima s redovitim kontaktima ("licem u lice") s nastavnikom tijekom rada u učionici nisu toliko potrebni komunikacijski alati unutar on-line tečaja, ali da je potrebno imati dobro razvijene standardne elemente obrazovnih web mjesta poput pomoći za korisnike i često postavljanih pitanja, mape web mjesta, mogućnosti ispisa teorijskih sadržaja i obrazloženja načina bodovanja odgovora u provjerama znanja. Ista anketa provedena je i evaluaciju on-line tečaja u sklopu hibridnog sveučilišnog kolegija "Informatika" na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Anketa je dostupna dizajnerima on-line tečaja posredstvom CARNetovog Referalnog centra za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja.