Sve više poslodavaca smatra da formalno obrazovanje nije dovoljno, traži interpersonalne vještine kod zaposlenika te podržava e-learning

MojPosao (www.MojPosao.net), centralno mjesta tržišta rada, je, uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, proveo istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi na području Republike Hrvatske.
Istraživanje, provedeno na  uzorku od 1501 posloprimca i 45 poslodavaca,  rađeno je za potrebe EduCentra (www.EduCentar.net), centralnog informacijskog mjesta za ponudu i potražnju cjeloživotne edukacije u RH te je pokazalo sljedeće:

Ulaganje u edukaciju većina poslodavaca danas smatra jednim od najboljih načina investiranja. Naime, 36% hrvatskih poslodavaca se u potpunosti slaže da je ulaganje u profesionalno obrazovanje zaposlenika najisplativije ulaganje, 44% poslodavaca se slaže, 18% se donekle slaže. Svega 2% poslodavaca se niti slaže, niti ne slaže s gornjom tezom.

1. Hrvatski poslodavci od zaposlenika više ne traže osnovna znanja - ona se podrazumijevaju. Cijene se interpersonalne vještine.

69% Hrvatskih poslodavca smatra da njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine. 56% poslodavaca smatra da zaposlenici moraju razvijati vještine vođenja, 53% - prodajne vještine, 49% - vještine timskog rada, 47% - vještine managementa, 44% - znanje stranih jezika. 40% poslodavaca se odlučilo za: napredne informatičke tečajeve, management - upravljanje ljudskim resursima i znanje o osobnoj učinkovitosti. 33% smatra da je potrebno razvijati vještine upravljanje stresom, a svega 2% - vođenje tajničkog poslovanja.

Poslodavci smatraju da se ciljano ulaganje u profesionalnu edukaciju isplati. S tim se slaže 36% ispitanih poslodavaca te bi u tu svrhu 31% poslodavaca mjesečno izdvojili između 1.000 i 2.000 kuna.

Da su zaposlenici sljedećih struka za svoje radno mjesto 'odlično' ili 'vrlo dobro' osposobljeni svojim formalnim obrazovanjem smatra:

2. Više poslodavaca za neke struke smatra da ih školovanje nije u odgovarajućoj mjeri osposobilo

Sljedeći alarmantni podaci pokazuju neadekvatnost školskog sustava u RH. Da za sljedeće struke formalno obrazovanje nije zaposlenike u zadovoljavajućoj mjeri dobro osposobilo ('nije ih dobro osposobilo' ili 'više im je štetilo nego koristilo') smatra:

3. E-learning opcija učenja
Za 89% poslodavaca e-learning je atraktivna opcija za učenje. Pri tome, 9% ih smatra e-learning atraktivnijim od klasičnog učenja; 40% atraktivnim ali kao komplement klasičnom učenju; 40% atraktivnim, ali manje od klasičnog učenja.
Sve više poslodavaca podržava e-learning kao atraktivnu opciju učenja. Čak 95% poslodavaca se uglavnom ili u potpunosti slaže da je e-learning dobra kombinacija s klasičnim učenjem. Razloge atraktivnosti pronalaze u:

Također, kao prednost e-learninga, poslodavci smatraju i fleksibilnost kao karakteristiku koja je bitna u svakodnevnom poslovnom okruženju.


4. Smatraju li poslodavci da dovoljno ulažu u edukaciju svojih zaposlenika?
Više od polovice poslodavaca - njih 51% - smatra da ulaže u edukaciju svojih zaposlenika, ali ipak nedovoljno. 22% poslodavaca smatra kako ne ulaže dovoljno, iako su mišljenja da je njihovim zaposlenicima edukacija potrebna. 22% poslodavaca ulaže točno koliko im je potrebno, a 4% smatra da ulaže i više nego što je njihovom zaposlenicima potrebno.

Nasuprot ovome posloprimci tvrde kako poslodavci ne ulažu dovoljno u njihovu edukaciju. 71,7% posloprimaca nema uopće ili ima svega jedan (1) sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac. Samo 13,3% posloprimaca ima plaćeno jedan do tri sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca, dok za 5,2% posloprimaca poslodavac plaća tri do pet sati edukacije mjesečno.
86% posloprimaca participiralo bi u trošku svoje edukacije, kada bi njihov poslodavac platio ostatak.

Omjer participiranog iznosa za edukaciju ovisi i o godinama radnoga iskustva posloprimaca. Naime posloprimci do 18 godina radnoga iskustva su spremniji sudjelovati sa do 50% iznosa vrijednosti cjelokupne edukacije, dok posloprimci iznad 18 godina radnoga iskustva svoju spremnost sudjelovanja u trošku edukacije izražavaju manjim postotcima. 31,4% iznosi prosječni udio s kojim bi posloprimci participirali u trošku.


Najatraktivnija zanimanja za koja se najbolje školovati i u koja je najbolje ulagati
Analizom strukture ponude i potražnje na MojPosao, najveća potražnja je za ekonomistima raznih struka, prvenstveno financije i prodaja. U područje financija može se ući na prilično predvidiv način, mnogo je strukturiranih kvalitetnih ulaznih pozicija, kao što je financijski analitičar na tržištima kapitala ili u komercijalnom bankarstvu.
Također, standardna je zapošljivost za inženjere u računalnoj i telekomunikacijskoj industriji, gdje - iako su velika i ponuda i potražnja - dobri profesionalci mogu predvidivo naći solidna radna mjesta.
Ipak, naročito povoljnu situaciju vidimo za posloprimce u nekim 'manjim' (s obzirom na ponudu i potražnju) strukama, prvenstveno strojarstvo (gdje velik broj studenata ima osigurane poslove prije završetka studija), građevina i upravljanje ljudskim resursima.
Za upravljanje ljudskim resursima ne postoji specijalizirano školovanje, ali se u Hrvatskoj može početi sa završenim studijem ekonomije ili psihologije.
Također postoje neki manji, atipični, a izuzetno atraktivni studiji, kao što je inženjer financijske matematike (studira se na PMF).

ZAKLJUČAK:
- Hrvatski poslodavci od zaposlenika više ne traže osnovna znanja - ona se podrazumijevaju. Cijene se interpersonalne vještine.
- Više poslodavaca za neke struke smatra da formalno obrazovanje zaposlenike nije u odgovarajućoj mjeri osposobilo ili da im je više štetilo nego koristilo, nego što ih smatra da ih je dobro osposobilo.
- Poslodavci sve više podržavaju e-learning kao atraktivnu opciju učenja
- Kategorije zanimanja u koja je dobro ulagati: ekonomija, IT, strojarstvo, građevina i upravljanje ljudskim resursima.