Cilj: pokazati mogućnosti i prednosti primjene tehnologije na primjeru simulacija kao tipa pitanja.

Uvod – osnovni pojmovi i podjela provjera znanja

Kratak pregled osnovnih pojmova vezanih uz računalno provjeravanje znanja: CAA – Computer Assisted Assessment, CBA – Computer Based Assessment, Online Assessment, formativne provjere znanja, sumativne provjere znanja.

U prezentaciji se govori o Computer Based Assessment-u ili Online Assessment-u (tj. o obliku ispita gdje je veća zastupljenost računala) neovisno o tome radi li se o sumativnim ili formativnim provjerama znanja.

Prednosti i nedostaci računalne provjere znanja
Kratak komentar prednosti i nedostataka računalne provjere znanja kao što su: ušteda vremena i novca, dostupnost u kratkom roku sa udaljenih lokacija, povratne informacije, vrijeme dostupnosti rezultata, mogućnost istovremenog pristupa ispitu, ponovna upotreba pitanja, objektivnost pri ocjenjivanju, upotreba tehnologije (različitih aplikacija, multimedije...), tehnički problemi (brzina pristupa Internetu, bug-ovi...), vrijeme potrebno za izradu pitanja, ograničenja tehnologije (ocjenjivanje pitanja sa upisivanjem odgovora, ograničenja operativnog sustava i aplikacija za izradu pitanja, softverski i hardverski uvjeti za pristup pitanjima...), poznavanje rada na računalu.

Osnovni tipovi pitanja i njihove karakteristike
Ovisno o ispitnim aplikacijama postoji mnogo različitih vrsta pitanja. Podjela vrsta pitanja u nekoliko osnovnih tipova pitanja (pitanja sa ponuđenim odgovorom, pitanja sa upisivanjem odgovora, simulacije), objašnjenje karakteristika svakog od navedenih tipova pitanja i problema koji se javljaju prilikom njihove upotrebe i izrade. Pokazivanje osnovnih tipova pitanja na primjeru ispitne aplikacije myQtest.

Simulacije kao tip pitanja – karakteristike i prednosti simulacija u odnosu na ostale tipove pitanja
Pregled prednosti koje učenik ima od učenja pomoću simulacija (kod formativnih provjera znanja): putem simulacija se mogu preciznije prikazati neke složene situacije ili procedure nego pomoću riječi, složena mentalna aktivnost i samostalno izvođenje zadataka, utjecaj okoline u kojoj se usvajaju informacije na prisjećanje, mogućnost vježbanja, učenja i rađenja greški u sigurnom okruženju, utjecaj ponavljanja i vježbanja na pamćenje, prepoznavanje te na stjecanje rutine i ubrzavanje rada kod fizičkih vještina, praćenje napretka pomoću čestog provjeravanja znanja kroz velik broj testova – učenici su angažirani u učenju, uvid o stvarnom znanju još u tijeku učenja – učenici se prilikom učenja suočavaju sa situacijama s kojima će se susretati u kasnijem radu, rezultati realnije odražavaju stvarnu operacionalnu razinu znanja – da li će osoba primijeniti znanje dobiveno u 'sterilnom' okruženju u procesu učenja i u životnim situacijama ili je stečeno znanje samo na razini verbalnog i misaonog izražavanja.
Argumentiranje navedenih prednosti simulacija sa rezultatima istraživanja:

1. samostalno izvođenje zadataka – istraživanja koja pokazuju kako različiti načini učenja utječu na pamćenje informacija;
2. utjecaj okoline – istraživanja koja pokazuju kako ista prostorija, miris peperminta, buka, tišina, osvjetljenje, miris cigarete, Mozart-ova muzika i drugi faktori utječu na prisjećanje informacija;
3. sigurno okruženje i mogućnost rađenja greški – podaci koliko ljudi u Americi umre od liječničke pogreške i koliko se ulaže u istraživanja koja će stvoriti sigurno okruženje za vježbanje;
4. ponavljanje i vježbanje – istraživanja koja pokazuju da ponavljanje povećava pamćenje i prepoznavanje i ubrzava izvođenje fizičkih vještina.

Pregled prednosti provjeravanja znanja putem simulacija (kod sumativnih provjera znanja): dobar uvid u kompetencije ispitanika jer se testiraju na istim primjerima s kojim će se susretati i na radnom mjestu, provjerava se mnogo razina znanja – kratko objašnjenje 6 razina Bloom-ove taksonomije i usporedba koje se razine provjeravaju kod simulacija i ostalih tipova pitanja.

Problemi koji otežavaju izradu i primjenu simulacija:
Kratak pregled problema koji otežavaju upotrebu simulacija: složena izrada koja zahtjeva dosta vremena i novca, poznavanje rada na računalu (i osoba koje izrađuju simulacije i ispitanika), komplicirane situacije koje treba prikazati.

Primjer: uspješno uvođenje tehnologije pri provjeri znanja (ECDL – uvođenje ATES-a, sustava za automatsko testiranje)
Opis odvijanja provjere znanja ECDL ispita klasičnim putem i pomoću sustava za automatsko testiranje (ATES-a) – tijek i izgled samog ispita, postupci koje moraju obavljati ispitanik i ispitivač, usporedba administrativnih poslova koje mora obavljati ispitivač, usporedba načina pohrane podataka i ispita.
Izračunati prosječnu uštedu vremena ispitivača (po polazniku 105 minuta).
Pregled podataka o dosadašnjem broju polaznika u Hrvatskoj i svijetu.
Predviđanja za budućnost: Hrvatska izdvaja velika sredstva u informatizaciju; uvođenje ECDL – kao standarda za državne službenike, javnu upravu i školstvo – u tijeku edukacija i certifikacija 4250 nastavnika u srednjim školama.

Zaključak
Istaknuti da simulacije kao tip pitanja neosporno podižu kvalitetu učenja i ispitivanja i da treba iskoristiti raspoložive mogućnosti tehnologije kao i znanja metodologije, pedagogije, didaktike i drugih znanosti kako bi pitanja, a time i ispiti bili što bolji. Napomenuti da cilj treba biti znanje i kvaliteta učenja i ispitivanja, a ne stjecanje diplome (certifikata).