I Uvod

U suvremenom svijetu informatizacija nije imperativ, nego postaje svakodnevica. Često se susrećemo s nepotrebnim birokratskim obvezama koje je moguće smanjiti. Nepotrebno čekanje u redovima moguće je zamijeniti ispunjavanjem obrazaca putem Interneta.
Većina europskih zemalja prepoznala je prednosti koje nudi informatizacija državne uprave. Vlada RH, prateći opći trend u svijetu, donosi vlastiti Program strategije (e- Hrvatska 2007) radi bržeg iskoraka u informacijsko društvo s ciljem dostizanja stupnja informatizacije europskih zemalja.
Temeljni ciljevi projekta e-Hrvatska su omogućiti građanima pravodobno primanje informacija, potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje te ojačati i povezivati hrvatsko gospodarstvo kao i transformirati državu u transparentan, brz i učinkovit servis namijenjen građanima. [1]
U vrijeme pokretanja studentskog projekta eHrvatska nije postojala sveobuhvatna analiza dostupnosti online usluga u Hrvatskoj niti je bio poznat stupanj informiranosti javnosti o procesu informatizacije. Sve je to potaklo studente FER-a da pokrenu projekt te prikupe i analiziraju do tada dostupne podatke o provedbi strategije.


II O projektu

Projekt je imao za cilj istražiti i dokumentirati planove Vlade RH vezane uz daljnju informatizaciju državne uprave. U sklopu projekta provedeno je zasebno napredovanje strategije Hrvatska 2007. te buduće planove Vlade RH vezane uz daljnju informatizaciju državne uprave. U sklopu projekta provedeno je zasebno anketiranje studenata i analiza javnog mnijenja o provedbi i trenutnim e-uslugama koje se nude.
U sklopu projekta, članovi radnog tima raspodijeljeni su u podtimove (e-Obrazovanje, e-Školstvo, e-Javna uprava, e-Pravosuđe i e-Zdravstvo) gdje je svaki podtim imao zadatak detaljno istražiti pojedino područje programa e-Hrvatska 2007.
U sklopu projekta provedena su anketiranja građana i studentske populacije na području Zagreba. Anketirano je 215 studenata i 144 građana.

Ciljevi istraživanja građana bili su doznati razinu informatičke pismenosti te informiranost građana o provedbi informatizacije Hrvatske.

Istraživanjem studentske populacije željelo se doznati koje su navike studenata vezane uz rad na računalu i korištenje Interneta. Osim toga željelo se doznati koji su stavovi studenata o "učenju putem Interneta", koliko su upoznati s e-uslugama iz područja obrazovanja te kolika je razina informiranosti studenata o procesu informatizacije Hrvatske.

U anketiranju studenata pokrivene su sve tri skupine fakulteta - društveno-humanistički, biomedicinski i prirodoslovno-tehnički.

Sva projektna dokumentacija, rezultati istraživanja, razgovori s prodekanom FER-a dr.sc. Vedranom Mornarom i zamjenicom državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku dr.sc. Dianom Šimić dostupni su na adresi


III Rezultati

Iz rezultata istraživanja koje je provedeno u sklopu ovog projekta zanimljivo je navesti:

• Čak 78% svih ispitanika smatra se informatički pismenima.
• Ispitanici najčešće pristupaju Internetu s posla   (48%). Oni koji to rade i od kuće, najčešće pritom koriste modemski pristup (44%).
• Prema učestalosti pristupa Internetu, 59% ispitanika Internetu pristupa svakodnevno, dok ih oko 20% pristupa nekoliko puta tjedno. Samo 11% ispitanika izjasnilo se da ne koristi Internet.
• Najveći broj ispitanika izjasnio se da Internet najčešće koristi za prikupljanje informacija (64%).
• Najzastupljenija usluga koju koriste ispitanici je slanje e-mail poruka. Usluge poput internetskog bankarstva i kupnje putem Interneta slabije su zastupljene.
• 52% ispitanika ne zna što je e-Hrvatska.
• Najveći broj ispitanika prepoznalo je usluge e-KATASTAR, HITRO.HR i e-REGOS što ne iznenađuje, s obzirom da su te usluge medijski najeksponiranije.
• Iako je broj korisnika Interneta u Hrvatskoj sve veći i polako dostiže europski prosjek, mali broj je onih koji Internet povezuju s učenjem.

Učenje putem Interneta nepoznanica je većini ispitanika (91%).