Projekt Pingvin je pokusni projekt izgradnje informatičke infrastrukture koji se provodi u osnovnoj školi Blato (na Korčuli) i koji je primjenljiv na sve ostale školske institucije. Po ugledu na rastući trend u razvijenim zemljama svijeta, u projektu se koriste tehnologije otvorenog koda.
(Ovaj projekt je realiziran tijekom školske godine 2005/2006, prije nego je Vlada RH donijela dokument “ODREDNICE RAZVITKA I UPORABE RAČUNALNIH PROGRAMA S OTVORENIM KODOM U TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE” objavljen sredinom srpnja 2006.g. Projekt je u potpunosti sukladan odrednicama u navedenom dokumentu, a nakon donošenja ovog dokumenta, projekt Pingvin još više dobija na značaju.)

Krajnji ciljevi ovog projekta jesu: 1) višestruko smanjenje troškova nabavke i posjedovanja strojne i programske opreme 2) povećanje broja korisničkih računala 3) izgradnja modernog ICT sustava. Projekt počiva na dva glavna tehnološko-strateška temelja kojima se postižu navedeni ciljevi: prvi je upotreba programa otvorenog koda, drugi čini terminalska arhitektura, tj. sustav 'tankih klijenata' i poslužitelj aplikacija umjesto standardno opremljenih osobnih računala.

Temelj sustava je linux distribucija instalirana na jednom ili više poslužiteljskih strojeva. Broj i snaga ovih poslužitelja ovisi o broju korisnika, vrsti i broju raznih servisa koji će se koristiti i prosječnom opterećenju. Poslužitelji osiguravaju svu potrebnu infrastrukturu lokalne mreže kao i vezu prema internetu. Unutar lokalne mreže poslužitelji osiguravaju servise potrebne za pristup sustavu, identifikaciju korisnika, prava na sustavu, datotečni sustav, korisničke pretince, korisničke programe, lokalni web servis, tiskanje, elektronsku poštu itd.
Od korisničkih programa zastupljeni su programi za obradu teksta, tablično računanje, izradu prezentacija, vektorsko crtanje, obradu fotografija, multimedijalni alati, alati za izradu web stranica, alati za programiranje, specijalizirani edukacijski programi iz praktično svih područja i programi za komunikaciju.
Mrežne web aplikacije zastupljene su kroz lokalni portal, lokalnu wikipediu, web galeriju slika, blog i tutorski sustav za učenje na daljinu.

Sustavu je moguće pristupiti izvana sa strane interneta, što znači da učenici i nastavnici mogu od kuće odraditi svoje zadaće, prikupiti informacije, pristupiti vlastitim i dijeljenim datotekama, komunicirati putem e-pošte  itd. Pristup je moguć putem web-a ili putem NX zaštićene sesije. Vanjska veza omogućuje i administratorske funkcije.

Izbor korisničkih programa je takav da svi važniji programi postoje u inačicama linux i windows, a   uskladivi su sa komercijalnim programima. Ove činjenice korisnicima omogućuju rad istim programskim alatima bez obzira na platformu operativnog sustava.

Koristeći upravo opisane principe i tehnologije, u osnovnoj školi Blato, instaliran je za sada jedan poslužitelj sa SUSE 10.0 linuxom i neophodnim dodacima. Ukupno 27 klijentskih računala od kojih su 22 tanka klijenta.

Direktorijski LDAP servis je važna komponenta cijelog projekta nužna za definiciju korisnika i njihovih prava. LDAP direktorij predstavlja središnji i jedinstveni repozitorij podataka korisnika, a održava se i pregledava  uz pomoć ConsoleOne java administratorskog sučelja i eGuide korisničkog web sučelja.
U strojnom dijelu, u osnovnoj školi Blato za početak je nabavljeno 10 rabljenih Dell-Optiplex računala. Računala su opremljena procesorom PIII i 256 Mb RAM-a s integriranom grafikom i mrežnim sučeljem sa PXE buđenjem, CD pogonom, USB-om i zvukom te predstavljaju izvrsnu 'tanki-klijent' podlogu. Tri rashodovana zastarjela računala (PII) su vraćena u upotrebu kao 'tanki klijenti'. Postojeća računala XP (ranije nabavljena akcijom MZOS-a,) za sada su ostavljena u originalnoj konfiguraciji. Ista ta računala buđenjem putem posebno pripremljene diskete pretvaraju se u tanke klijente i pokreću udaljene  linux/KDE procese. Sva nabrojana računala bez obzira na vrstu i snagu, korisnicima nude ugodan rad na brzinama i kvaliteti centralnog poslužiteljskog stroja.
Nabavna vrijednost jednog poslužitelja, 10 rabljenih računala, novih zaslona i dodatnih mrežnih komponenti, iznosila je polovicu nabavne vrijednosti računalne učionice sa XP OS-om i MSOffice-om. Nezaštićena jednostavna mreža pretvorena je u informacijski sustav sa registriranim korisnicima, pravima, brojnim lokalnim servisima i otvorena mogućnost za dodavanje novih pristupnih terminala.

Radi cjelovitosti, u informatičkoj učionici su zadržana windows računala za potrebe upoznavanja učenika i s ovom platformom, dok je rad i pristup sustavu primarno linux. Nastavnici koji imaju potrebu za nedjeljivim osobnim računalom imaju instaliran dvostruki operativni sistem (windows i linux) sa mogućnosti spajanja na linux terminal poslužitelj putem VNC, RDP ili NX veza za rad na daljinu bez obzira na lokalno aktivan sustav.

Iskustvo pokazuje da linux platforma pruža daleko više mogućnosti za realizaciju različitih rješenja te je otvorena za druge sustave. Automatska nadogradnja i tradicionalno pouzdana platforma osigurava stabilnost i sigurnost sustava s minimalnim održavanjem. Pored osnovne funkcionalnosti za svakodnevne potrebe, otvorenost linux sustava, dostupnost rješenja i ideja, otvara vrata za neograničeno experimentiranje, učenje i razvoj vlastitih rješenja. Linux u školi je osnova za stvaranje generacija “znanja”, stručnjaka informatike i podršku matematičarima.
Opisanim konceptom, životni vijek korisničkih jedinica višestruko je produžen, dok je održavanje, nadzor, arhiviranje, strojna i programska nadogradnja svedena na jedan ili više centralnih strojeva.